Labour market Strategy
MEKIM IU REDI: EVRI SAMTING OLKETA RSE WAKAMAN MAS SAVE
WELKAM!
Welkam long RSE Niusland.
RSE hem stan fo Rekognaesd Sisonol Emploiya (bos-man). Disfala bos-man yia nao oloketa gavman long Niusland bin aprūvum hem fo takem oloketa wakaman aotsaet long Niusland.
Oloketa hōtikalcha (frut en vegitebol) en vitikalcha (waen) indastris nīdim samfala ekstra wakaman long taem blong growem, kaltīveison en hāvest taem.
Disfala infōmeison pak mbae helpem yu fo yu save waka gud long taem yu stap long Niusland. Plīs hem impoten tumas dat yu mas takem wetem yu taem yu go long Niusland en kipim wetem yu long dea. Mbae yu faendem hem yiusful fo yu.
Yu mas tekem wanfala prep (meke-rere) toktok bifo yu lusim Solomon.
Disfala prep toktok yia nao mbae talem aot evrīting abaotim wiswei nao waka hem go en hao nao yu mbae līv insaet long Niusland. Hem tu taem wea yu save askem oloketa kwestins abaotim eniting wea no mas klia gud o yu tutake long hem.
Bos-man wea mbae yu waka fo hem en dipatment long Leba nao mbae oloketa garem samfala moa samting fo talem yu en helpim yu taem yu araev long Niusland en stat fo setol daon.
Hem wanfala gūd samting en yufala mas mekem gudfala samting aot long hem.
Mīfala wisim yu wel.
Olketa man blong Niusland RSE
Indukson (skulim kaen waka yia)
Bifo yu kam long Niusland, yu mas go skulim fastaem abaotim kaen waka yia wetim oloketa lokol gavman. Diswan mbae helpim yu fo save moa abaotim kaen laef long Niusland. Oloketa pepa fo gogō blong yu mas bī stret wan (konfem).
Taem yu araev yu mbae skulim tu wetim bos-man blong yu. Oloketa samting yia nao mbae yu skulim:
- Saet long kam en go blong yu (transpot) insaet Niusland
- Saet long wetha en kaen taep kaleko wea yu nīd fo werem
- Saet long kaikai fo meke sua yu stap helti and hapihapi long niu ples wea mbae yu stap.
- Saet long bajet – olosem hao best nao mbae yu spendem seleni blong yu taem yu stap long Niusland
- Saet long hao mas takis nao yu nid fo peim long seleni wea yu tekem from waka long Niusland.
- Wat nao mbae tek ples sapos yu garem eni aksident en yu no save fo kontiniu wetem waka blong yu
- Wat nao mbae tek ples sapos yu garem siki
- Saet long family planning, sef sex en STDs
- Wat tings nao yu save duim oloketa taems yu garem brek from waka fo yu save enjoim tu stap blong yu long Niusland
Seleni
Taem yu kasim Niusland yu mas garem samfala seleni wetem yu for peim oloketa samting yu mbae nidim kasim fest pei-de blong yu.
Pei blong yu
Seleni bong yu mbae go long bankbuk (bank account). Diswan Bos-man wea yu waka fo nao mbae duim fo yu. Mbae yu tekem wanfala pei-pepa (payslip) wea save talem yu hao nao oloketa peim yu en wat nao oloketa bin aotem (katem from pei).
Bikos yu wanfala sīsonol wakaman, mbae oloketa save peim yu lo eniwan long trīfala weis yia.
1. Wan aolī ret
Sapos kontrakt blong yu talem sei dat oloketa mbae peim yu olosem. Diswan hem minim dat mbae oloketa peim yu fo evrī aoa wea yu waka long hem.
Eksampol: Sapos yu waka fo 30 aoa en ret oloketa peim yu hem NZ$12. Ful seleni mbae yu sud tekem nao NZ$360. Bata diswan bifo takis (tax) en ada pei kāte moa (deductions). Olosem nao seleni blong yu go doan moa.
Oloketa no save rafem yu bikos oloketa mas no kasim bīlo wanem oloketa sud bī peim yu (minimum wage)
2. Hafhaf pei ret
Diswan hem minim dat mbae oloketa peim yu long evrī waka wea yu finisim. Eksampol: Sapos oloketa long apol fams, sei dat mbae oloketa peim yu long evrī baket yu save filimap long apol, den pei blong yu mbae hem kasim hao mas baket nao yu save filimap. Yu man waka fast long pikimap gud wans, en yu save filimap staka bakets yu mbae tekem moa seleni.
Hem olosem: Sapos oloketa peim yu long NZ$30 fo wanfala baket yu filimap, en yu filimap 15 fala, long sei wan wik, mbae NZ$450 nao yu tekem. Bata diswan no takis (tax) en ada pei kāte (deductions) yeti yia.
Sapos yu long hafhaf pei ret hem sem olosem bifo. Pei mas no kasim bīlo wanem oloketa sud bī peim yu (minimum wage). Bata long diskaen oloketa save-gud wakaman nao oloketa laekem. Yu wakaman olosem mbae yu save tekem gudfala pei.
3. Pei ret wea hem save go ap o daon
Diswan hem save kam olosem ret fo kontrakt waka. Pei (value rate) hem folom kaen waka wea yu finisim long dat taem. Oloketa save pei long wan baket, wan basket, wan trī, wan bei (bay – hem minim wan ful rō long apol o greps. Oloketa save mākem long bitwin tufal stik posts) o wan kilo etc. Dipending long eni kaen waka yia, oloketa nao save fixim pei ret fo īj wan. Fo wanfala waka wea yu doim en finisim, pei mbae no semsem bikos pei hem dipend long ada tings aotsaet long fam – olosem situasin en praes long maket fo fruts.
Eksampol olosem: Fo evrī apol baket yu save filimap long fam, praes blong dat sem baket mbae dipend long meni tings olosem saes blong dat havest (crop loading), eig (ages) blong trīs long fam, kaen trī apol wea yu pik from (difaren varaetīs), manis wea havesting hem tek ples, en if apol yia hem grow long natorol (organic) or fatalaes (feritized) graon o if hem apol for expotim (exports) or selem long lokol Niusland maket o apol yia hem fo selem go long jus faktrīs (Juice factories). Samfala taem fo wan baket yu filimap long apols wea go endap long jus faktris yu save tekem NZ$15 fo wan baket. En fo evrī baket natorol apols wea mbae endap fo expōt yu save tekem NZ$45 fo wan baket ālon.
Sapos hem olosem eksampol wea yumi jes lukim, Bos-man mas talem aot stret diswan long waka agriment (employment agreement) blong yu wetem hem. Olosem hao nao dis baket hem NZ$15 en dat wan hem NZ$45. Bos-man save peim yu moa dan $15 o $45 folom bisnis save blong hem bata hem mas no kasim bīlo wanem nao hem sud bī peim yu (minimum wage).
Sapos yu long kaen pei ret yia, hem sem olosem bifo. Pei mas no kasim bīlo wanem Bos-man sud bī peim yu (minimum wage). Bata long diswan oloketa save-gud wakaman nao oloketa laekem. Yu wakaman olosem mbae yu save tekem gudfala pei.
4. Tufala evrīwan ret
Diswan hem minim ret oloketa peim yu hem sens bikos waka blong yu hem sens tu. Eksampol, sapos festaem fo yu waka mbae yu stat long ‘aoa ret' en taem yu save waka gud en fast mbae yu sens go long ‘hafhaf ret.’
Pei blong yu mbae hem no semsem wetem nara wakaman sapos waka yu duim hem difaren o wei wea oloketa peim yu hem difaren.
Holide Pei
Yu save tekem holidē pei long ret 8% long ful pei yu tekem bifo takis. Eksampol, sapos yu tekem $500 long wan wik mbae yu save tekem $40 plas long wan wik fo putim go long holidē pei. Samfala ples fo waka oloketa plasim nao holidē pei long wan wik pei en samfala mbae peim nao long taem mbae yu stop waka. Takis mbae kāte tu from holidē pei.
Sapos yu garem eni problem wetem peislip blong yu, go lukim grup līda blong yu o bos-man blong yu.
Pei kāte (Didaksens)
Takis
Takis (or PAYE) hem seleni wea oloketa mas aotem fo go long Niusland Gavman. Seleni yia hem no kasim han blong yu bata hem nao mbae helpem yu fo stap en waka long Niusland en fo yu save iusim samfala sevis long kandre (roads, polis seftī, kōtū). Evrī wakaman long Kandre nao mas peim takis.RSE wakaman oloketa garem spesol wan (NSW code) en yufala pei 10.5% flat ret. Mbae yu save lukim long peislip blong yu.
Kāte yu seleva agrī fo givim
Samfala pei kāte oloketa kolem ‘voluntary deductions’. Diskaen, onlē yu nomoa save agrī long hem long raeting. Kaen yia fo kafarem tings olosem feas fo tarake karem yu taem long waka en haos fo yu silip insaet. Kaen olosem hem gud sapos Bos-man blong yu nao duim fo yu. Diswan hem mbae helpem yu fo yu save māneigm seleni blong yu gudwan.
Oloketa Bos-man blong yu mas talem yu wat nao oloketa raetings insaet long peislip blong yu. Oloketa mas talem yu wat kaen pei kāte nao yu bin agrī long hem. Yu save stopem diswan kasim taem.
Bata sapos yu duim diswan yu mbae stil nīd fo sensim seleni yia. Yu save pei kās o askem Bank blong yu fo duim.
Fo seftī blong yu evrī pei kāte yia mbae oloketa sowim tu long Leba Dipatment fo sekem.
Pasis kāte
Pasis (airfare) blong yu fo kasim Niusland from Solomon yu and Bos-man nao mbae yutufala searem. Yu peim haf and hem peim nara haf. Sapos Bos-man nao peim ful pasis blong yu, den yu mas sensim bak haf lo pasis yia. Hem save aotem seleni yia from pei blong yu. Lūkaftarem tu oloketa ada pasis long plen o bas o tren fo yu seleva insaet long kandre.
Kāte fo ples yu stap (rent)
Oloketa Bos-man blong yu mbae save givim yu sef en naes ples fo stap long Niusland. Praes fo rent yia mbae oloketa Lebā Dipatment tu mbae sekem. Seleni fo rent yia Bos-man blong yu save aotem stret from pei blong yu o yu save peim seleva go long hem.
Kost fo paoa en nara samting yu nidim fo stap
Mbae yu save pei fo paoa bills en oloketa nara kosts moa wea mbae kam from stap blong yu.Oloketa mbae save askem yu fo peim samfala transpot (tarake) kosts tu yia. Yu save askem oloketa fo kāte stret from pei o yu save pei seleva. Samfala Bos-man save plasim paoa tu wetem rent blong yu. Yu mas askem hem wat nao hem insaet long rent en wat nao yu mas peim separet from rent.
Afta evrī kāte den yu save garem samfala seleni stap insaet Bankbuk blong yu. Wanem yu duim wetem disfala seleni hem impoten tumas yia!
Oloketa samting fo rimemba
Pei en pei kāte: disfala ret fo evrī aoa yu waka yia hem maet herē olsem bikfala seleni bata oloketa kāte yia stakawan tu yia. So hem gud yu mas kipīm gud seleni, no gud mbae yu no hapī taem yu go bak.
Savē blong yu: Oloketa wea yufala fest taem long Niusland mbae no savē tekem sem seleni olosem dos wea kam finis long bifo, bikos oloketa yia savē finis long waka blong oloketa.
Sevem seleni fo sendem long hōm
Sevings
Fo yu sevem seleni yu nid fo strong en holē gud long hem. Bikos long Niusland oloketa garem staka samting wea mbae yu savē torowe seleni long hem!
Yu save talem Bos-man fo helpem yu sevem seleni blong yu long nara difaren bankbuk en yu kipim lelebet nomoa fo spendem long samfala tings. Bos-man mas getem leta from yu fo duim diswan.
Sendem seleni go long hōm
Yu save duim diswan long oloketa banks wea yu putim seleni long hem o yusim narafala difaren bank o ples fo sendem seleni. Wisevā wei yu go oloketa banks o plesis sāsim difaren kaen fīs. Fīs hem sās long hao mas seleni nao yu mbae sendem en long wis kandre nao mbae seleni yia go en da taeming tu. Yu wandem kuik taem o hao.
Oloketa long bank mbae talem yu everīting yu nid fo savē fo helpem yu long datwan.
Hem garem wanfala website: www.sendmoneypacific.org wea yu save faendem everī difaren fī sās. Yu nidim kompiuta en Internet en yu savē askem tu Bos-man abaotim diswan.
Hem lelebet dia tumas (expensiv) fo yu sendem seleni evrī taem bikos mbae yu peim fī everī taem. Yu savē askem Bos-man wiswē nao bes wei fo sendem seleni.
Rīleisonsips (Wanem blong yu wetem anada peson)
Wanem fo yu duim fo Bos-man blong yu
Bos-man blong yu expektem yu fo duim oloketa waka wea yu bin saen fo wetem hem long kontrakt agriment. Yu nid fo duim waka long hao nao hem talem yu. Hem yia nao:
- Yu mas kasim waka on taem
- Yu mas lukaotem gud ples wea yu stap
- Akt (act) long gud wei taem long waka o no waka
Hem mbae expektem yu fo waka long taems hem nidim yu. Long Sabati o long Sande ma yu mas waka nao yia. En oloketa aoas fo yu mas waka oloketa putim long kontrakt agriment.
Waka tugeda (team work) hem gud samting so yu mas askem tim lida blong yu, o Bos-man hao nao fo duim diswan. Hem gud fo yu lukluk en lisen long oloketa fest wiks blong yu long waka mekem yu savē wat nao oloketa laekem from yu. Hem mbae tekem yu samtaems fo yu stat fo savē.
Afta waka
Wat nao yu duim long taem yia hem bikfala samting tu saet long stap gud en enjoy blong yu.Yu savē askem Bos-man abaotim tings wea yu savē duim long frī taems. Siosi en spots en enikaen komiuniti tings hem stap yia, wea yu savē joinem. Hem sans tu yia fo yu mitim oloketa nara RSE wantoks en wakaman from ada kandres en oloketa lokols tu, long Niusland. Mbae yu enjoim en oloketa savē lanem yu samfala niu tings.
Yu mas kipim tu loa blong Niusland. Sapos yu brekem loa, Niusland polis savē holem yu. Bos-man savē finisim yu long waka tū. Den mbae yu no savē stap moa long Niusland. Yu mas go hom.
Wanem Bos-man blong yu duim fo yu
Peim yu fo waka hem wan samting, bata staka weis nao hem savē tek kea long yu. Hem yia nao:
- Lukaotem gud ples fo yu stap
- Givim yu samtings fo yu kukī en samada tings fo mekem yu stap gud long ples
- Peim seleni blong yu long aoalī (hourly) stat ret blong Niusland
- Givim yu aoas fo yu waka
- Givim yu tarake fo go en kam long ples yu waka
Bos-man mas faendem eni siosi o lotu ples fo yu. Hem savē dat yu nidim diswan fo stap sef en gudfala long Niusland.
Bos-man blong yu mas helpem yu fo faendem oloketa tings wea mbae yu savē nidim fo mitim en miks wetem ada pipol, fo dil wetem helt nids, soim yu stoa fo baem tings, en long wea ples nao fo yu go lotu en plei fanifanī tū.
Everī RSE Bos-man Niusland Gavaman nao mas apruvim oloketa mekem oloketa savē duim waka blong oloketa gud, long saet long waka, stap en sefti blong oloketa RSE wakaman.
Bos-men(women) laekem yu fo go lukim oloketa taem yu garem eni problem. No nid fo yu fil fraet!
Stretem problem long waka
Sapos yu garem eni problem fest ting yu mas duim is talem diswan long tim lida o bos-man blong yu. Yu savē talem seleva o askem grup lida fo duim diswan fo yu. Hem best fo yufala stretem en kliarem problem long disfala taem.
Sapos yu no hapi long wei wea bos-man hem lukim insaet long problem yia, yu savē lukim Leba Inspekta.
Oloketa yia nao wakaman blong Gavman. Waka blong oloketa fo lukim dat everī bos-man mas mitim kondīsons fo tekem yu kam fo waka.
Yu savē askem oloketa long ‘Union’ tu bikos oloketa nao lukaotem oloketa raets (rights) blong wakaman long Niusland. Oloketa stap fo helpem yu.
Oloketa weis fo herem yu en stretem problems hem stap. Yu mas tok wetem samfala kuiktaem.
Taem problem hem stat yu savē talem:
- Grup lidā o bos-man blong yu
- Eniwan long Gavman blong yu
- Leba Inspektā blong yu long 0800 20 90 20
- Union blong yu sapos yu memba
Long Niusland yu savē kontaktem:
- CAB (Citizen’s Advaes Biurō)
- Komiunitī Grups
- Frī Loa Sevis
- Setolment Sapōt Servis
Lukim oloketa fon namba hem stap long end blong smol infomeison buka yia.
WAKA for seleni
Argrīment Long Waka
Yu mbae garem diswan nao long raeting taem oloketa ofarem disfala waka fo yu. Bos-man o eni man blong hem mbae hem talem yu nao oloketa samting insaet long agrīment yia long yu.
Everī wakaman long Niusland mas garem rīten agrīment long waka. Disfala agrīment hem talem everī waka blong yu en evrī samting bos-man blong yu hem mas duim.
Agrīment yia talem yu nao oloketa kondisons blong oloketa loa (law) long Niusland. Oloketa tings olosem: taem yu go from waka, holide pei, waka long pablik holide en taem yu no waka bikos yu siki.
Yu sud no saenem agrīment yia sapos yu lukim eniting insaet wea yu no klia gud en no hapi long hem. Olosem oloketa tems (terms) en kondisons. Eni kwestin long maen yu mas askem man blong lokol gavman o man (Agent) blong Bos-man.
Karakili Long Waka
Sapos yu karakili taem yu long waka o taem yu plei eni kaen spōt, yu mas aplae long Dokta blong yu for meresin long ples oloketa kolem Aksident Kompenseison Kōpreison (Accident Compensation Corporation (ACC)).
Taem yu peim takis oloketa tekem finis ACC fī yia long takis blong yu. ACC hem sevis wea Niusland Gavman noa givim kava. Oloketa savē help fo peim medikol tritment fo karakili yia tu.
Oloketa savē givim meresin, spesol katē (surgery) o tritment bata no fo kaen smol siki olosem flu.
Siki wea hem no saet long Waka
ACC mbae no savē givim help fo diswan. Medikol Insuarans (Medical Insurance) nao savē helpem yu long diswan long saet long seleni taem yu stap long Niusland.
Disfala insuarans yia fo pei yia. Hem savē helpem yu fo lukim Dokta en fo tekem meresin, fo eni titi soa (tooth ache) en taem yu stap insaet long hospital fo spesol katē en fo sendem yu go bak long hom bikos yu siki nao. Eni ada kaen siki wea yu bin garem long bifo dat, yu savē tok wetem Bos-man blong yu. Kaen olosem malaria insaet long bodi. Yu savē askem hem fo helpem yu long medikol insuarans long saet long seleni.
Bos-man savē mekem midikol insuarans blong yu taem hem wakem Visa fo yu. Seleni bos-man spendem long diswan yu savē sensim bak taem hem stat fo peim yu long waka.
Yu hav tu pei fo medikol insuarans no mata yu no yusim o takem eni seleni bak.
Bos-man savē talem long yu long wanem nao medikol insuarans hem kavarem. Yu save ridim seleva tū wanem oloketa givim yu en askem bos-man abaotim hao no diswan hem savē waka fo yu.
Waka permit blong yu
Visa blong yu fo Niusland hem limited. Hem aloaim yu fo waka insaet RSE skim (scheme). Mbae yu no savē aplae fo eni moa imigreison pemit (immigration permit) taem yu stap long Niusland. Sapos yu laek fo lusim bos-man blong yu, mbae yu no savē stap long Niusland nao. Yu savē go long nara RSE bos-man bata oloketa long Leba Dipatment mas agrī fastaem bifo yu go.
Yu mas go bak long hom taem waka blong yu finis. Sapos yu no savē folom waka pemit blong yu, oloketa savē stopem yu from yu kam bak long Niusland.
Sapos yu folom gud oloketa kondisons long pemit blong yu fo waka long RSE, mbae yu savē kam bak long Niusland fo nara sison. Mbae yu mas aplae moa fo niu pemit neks taem yu wande kam fo anada go.
Joint Aprūvol tū Rikrūt (ATR) [Wanem bitwin moa dan wan bos-man wea oloketa laek fo searem nao RSE wakaman]
ATR waka olosem. Samfala bos-man kasim taem wea waka hem plande tumas (peak times) oloketa mbae laek nao fo seasea long RSE wakaman. Diswan savē alaom yu fo yu savē waka fo tū (2) o moa bos-men. Yu savē stap fo samfala moa taem long Niusland fo waka en getem moa seleni. Oloketa bos-men yia nao mbae savē stretem kontrakt agrīments en oloketa go-go (travels) en plesis fo stap.
Yu mas saenem tū kontrakt agrīments wetem tufala bos-men yia.
Unions
Unions fo oloketa wakaman hem stap. Yu savē joinem union long Niusland wetem fī. Oloketa wakaman savē tekem go long union eni problem oloketa garem long saet long waka. Samfala union oloketa garem samfal man wea savē tok long sem toktok wea yu kam from.
Kondison long ples yu stap
Wetha
Yu mas redi fo wetha. Niusland hem kol yia en yu mas redi fo waka long kol ples en long aotsaet. Oloketa koldest manis nao July, Ogost en Septemba. Long Niusland hem winta.
Yu mas redi fo werem wom kaleko en sū taem yu waka. Bos-man blong yu mbae givim yu wom blanget en kava fo bed blong yu. Hem mbae givim yu advaes tū long wea nao samfala gud ples fo baem oloketa kaleko en tings olosem sapos yu nidim moa.
Bos-man mas givim hīta fo mekem yu wom taem yu long haos en mbae hem talem yu hao fo yusim diswan. Suim long wom wata bifo en afta waka mbae savē helpem yu fo kipim yu wom en stap helti.
Ples fo stap
Yu savē sekem Bos-man o RSE man fo hao nao ples fo stap en wat nao mbae oloketa givim long ples fo stap yia. Bos-man savē tu dat yu hati fo tekem kam eni bik samting wetem yu, so oloketa mbae givim yu bed fo silipi. Bata yu savē tekem kam eniting from hom fo mekem yu hapī.
Samtings fo kuki, masin fo wasi kaleko en hot wata fo suim mbae oloketa givim yu fo yusim. Yu mas yusim oloketa samting yia en mas lane hao fo yusim tings yia tu bikos mbae hem helpem yu fo gud yia.
Hem waka blong yu fo lukaotem gud ples yu stap en yu mas kipim ples kiln olowe. Enting yu spoilem mbae yu nao pei fo hem, en diswan hem savē dia tumas tu yia (expensive).
Kaikai
Mbae yu pei fo kaikai blong yu seleva. Niusland hem garem staka difaren kaikai we yu save peim from oloketa stoa.
Yu mas kaikai gud and plande. Trifala bik plet kaikai everīdei mbae mekem yu strong en givim yu paoa fo yu savē duim waka. Hem gud fo yu kaikaim strong kaikai bikos wetha long Niusland en kaen waka mbae yu duim yia mbae nidim staka paoa fo hem yia. Yu mas trae fo no kaikai smol o mistem lanch en yu mas drink staka wata.
Sapos yu laek mekem yu seleva fo go hangere en no laek fo kaikai tumas en no drink plande, yu mbae no savē waka strong yia fo tekem moa seleni. Yu savē get siki tu en mistem waka. Sapos yu kasim olosem mbae oloketa maet sendem yu bak hom. Rimemba, no waka no pei.
Oloketa ples en wei fo redim kaikai mbae Bos-man blong yu nao mekem. Oloketa difaren ples fo waka savē garem difaren wei fo redim kaikai fo oloketa wakaman. If yu wari long hao nao mbae yu kaikai, yu mas talem long Bos-man blong yu.
Stap Helti
Wetha long Niusland hem difaren yia, so yu mas kipim yu seleva wom, suim olowe en werem klin kaleko everīdei.
Hem gud fo yu mas wasim gud deti bodi blong yu olowe bikos deti hem savē mekem eni karakili long bodi blong yu fo kamap bad o wos. Hem gud fo yu yusim oloketa antibacterial o carbolic soap (protective wans) fo suim en mekem yu no savē garem eni siki olosem boela. Askem Bos-man blong yu fo helpem yu lukaotem olketa samting yia.
Yu kipim yu seleva helti mbae hem helpem bodi blong yu fo no garem siki.
Nara gud samting long helt blong yu tu hem fo stap isi en wel. Mbae yu misim oloketa familī en hom blong yu tumas yia.
Kipim kontakt wetem oloketa familī long hom en sendem seleni go long oloketa. Hem wanfala gud wei fo helpem yu. Askem Bos-man fo hem talem yu wea nao email o fon kati hem stap fo yu savē yusim kaen yia.
Yu mas stap strong en rimemba dat taem mbae hem go fast nomoa yia. Yusim taem blong yu fo tingting folom waka yu kam fo duim en givim go 100% long hem.
Sapos yu filim dat yu savē wari tumas, yu mas go talem long grup lida blong yu o Bos-man o eniwan wea hem representim gavman blong yu. Oloketa mbae savē helpem yu.
Helt
Yu mas savē dat Sexually Transmitted Infections (STIs yumi savē sei STDs) en HIV/AIDs hemi staka long Niusland. Fo kipim yu seleva yu mas no go fakefake olobaoti. Sapos yu duim yu mas plis usim condom (raba) always. Fo oloketa familī planning toktok you savē go lukim eni lokol dokta o oloketa spesol wakaman long diswan.
Disaplinarī Prosīdas
Dispiuts (disagriments) o kriminol offenses maet happen long wakaples. Diswan hem saet long waka bitwin yu en bos-man en taem eniwan long yutufal duim samting wea brekem Niusland lo.
Temineison (endim waka)
Sapos bos-man sakem yu from waka, yu mas lusim Niusland. Sem ting happen taem yu getem yu seleva into eni taravol wetem lo blong kandre. Yu finisim yu seleva, en yu must lusim Niusland.
Dīpoteison (kandre kikim yu aot)
Diswan mbae oloketa duim long yu sapos yu komitem even wanfala kraem o yu faol long eni kondisons long visa blong yu (olosem yu-seleva ranawe from bos-man blong yu o yu ovastayem visa). Kaen olosem, Niusland Imigreison savē sendem yu wanfala laeabiliti notis en wanfala dīpoteison oda.
Yu tekem dīpoteison oda, ma yu mas go dis minit nao yia from Niusland. Sapos yu no duim mbae oloketa Imigreison holem yu insaet long smol rum rere fo dīpotim yu. Diswan minim oloketa stopem yu from yu kam bak long Niusland fo 5 yias en eni sanis fo yu aplae long fiusa fo joinem bak disfala RSE hem mbae hat tumas. Ontop long diswan yu must peim bak eni seleni oloketa bin iusim fo dīpoteison blong yu. Moa-ova mbae yu red mark nao yia from visitim or waka long narafala kandres.
Plis yu mas savē gud dat yu must livim Niusland bifo visa blong yu hem expire adawaes yu savē fesim dīpoteison.
Drugs en alkahol (drink beer)
Long Niusland ligol age fo yu savē drinkim alcohol hem 18 yias en ova. Long samfala taons yu no alao fo drink beer long plesis olosem parks, gardens and pablik car parks. Hem tambu fo yu smok long public erias olosem shopping mols, pubs, bars an restorons, en long plen, bus and trains.
Yu must no karem wetem yu any drug wea hem no ligol o eni sabstans o eniting related to diswan. Yu duim kaen samting olosem, bos-man blong yu mbae apliem disaplinarī Prosīdas long yu widaot eni warning.
Draeving insaet Niusland
Yu no garem laesen yu no draeva long Niusland. Yu holem laesen yu savē draeva long kandre. Olowes yu must rimemba fo draeva long left hand saed long road. Most roads long kandre speed limit hem 100km/h anles yu lukim saen wea hem sei yu katem daon speed. Long insaet towns, speed limit hem nomaly 50km/h anles saen hem talem narafala samting.
Wat yu savē duim long eni imejensi
Hem impoten tumas fo yu must savē wanem fo duim long taem olosem. Bos-man blong yu hem sud garem plan fo dil wetem eni kaen taep imejensis. Diswan maet be karakili insident, bikfala siki, fire, earthquake, flood o strong wind, o faet o eni sirīas insident. Askem bos-man blong yu abaotim oloketa samting olosem taem yu atendim oloketa kaen trening fo givem yu kaen infomeison olosem, abaotim wat nao yu sud duim.
Go bak long hom
Mbae yu lusim Niusland taem yu finisim waka blong yu wetem RSE Bos-man blong yu. If yu laek fo tekem samfala samting wea yu peim long Niusland go long hom, yu mas savē dat sapos oloketa samting yia hem hevi tumas, mbae yu savē pei moa fo duim diswan.
Yu mas trae en tingting gud fo sendem oloketa tings blong yu go hom elī. Storī wetem Bos-man blong yu long oloketa wei wea yu savē stretem freight long oloketa tings yia fo hem savē sip fo yu.
Yu mas rimemba fo kipim Niusland IRD namba en Niusland Bankbuk Account blong yu. Mbae yu nidim oloketa namba yia sapos yu kam bak long nara RSE long eni taem moa. If yu laek fo kipim Niusland Bankbuk blong yu open, mbae yu mas putim samfala seleni insaet fo savē peim oloketa Bank fīs. Yu sud kipim tu oloketa wom kaleko blong yu wea yu peim long Niusland.
Sapos yu laek fo yusim gud long RSE savē-gud yia, yu savē storī wetem oloketa long gavman blong yu long eni trening long saet long seleni dat yu laek fo duim or eni nara trening opotiunitīs yu laekem.
Bifo yu go – sekem oloketa samting fo karem wetim yu long plen
Yu sud garem nao oloketa pepas blong yu nidim fo taem yu araev long Niusland en fo waka. Yu mas kipim oloketa impoten pepas yia en tekem wetem yu.
Seklist
- Paspot wetem Niusland Visa
- Plen tikets
- Waka agriment
- Medikol insurans pepas
- Draevas Laesen (yu garem)
- Ōn seleni fo yu antil yu getem fest pei
- Telefon kontakts blong hom
- Niusland IRD Takis namba (yu garem)
- Niusland Bankbuk Akaont namba en ATM kati (yu garem)
Nem en det yu born long plen tiket en long medikol insurans blong yu oloketa mas spel sesem olosem nem insaet long paspot.
Kontakt Nambas
Leba Inspektās: 0800 20 90 20
RSE Unit Dipatment of Leba (Imigreison Niusland): 0508 55 88 55
Heltlaen: 0800 611 116
Setolment Sapot Niusland: 0800 776 948
Sitīzens Advaes Biuro: 0800 367 222
Niusland Kaonsel of Treid Iunions: 0800 698 646
Imejensies: Polis, Fire, Ambiulans: 111
