Department of Labour logo for printing

In This Section

Downloads

Labour market Strategy

FAAMATALAGA SAUNIUNI: FAAMATALAGA MO TAGATA FAIGALUEGA

AFIO MAI!

Afio mai i le RSE i Niu Sila.

O le RSE o le Recognised Seasonal Employer. O le tagata e ana le galuega lea ua taliaina e le Malo o Niu Sila, lona faafaigaluega mai o tagata mai fafo atu o le atunuu.

O le ‘au totō fualaau‘aina ma fualaau taumafamata (fruit and vegetables) ma ē galulue i togavine (wine) i Niu Sila o le a moomia nisi tagata faigaluega i nisi o vaitaimi e fesoasoani i le totōina o faatoaga, faato‘a le eleele ma le seleseleina o fua o faatoaga.

O lenei pepa o faamatalaga o le a fesoasoani ia te oe i le faaaogāina tatau o lou taimi a o e faigaluega ai i Niu Sila. Ia faamautinoa e te aveina pe a e alu i Niu Sila ma ia teu lelei a o e iai iinā. O le a e iloa le aogā tele ia te oe a o e aumau ai i Niu Sila.

E tatau foi ona e auai atu i se faatasiga lea o le a muai faailoa atu ai mea o le a e faia, ae e te lei tuua lou atunuu moni.

O lenei faafeiloaiga o le a faamatala atili atu ai pe faape‘ī le olaga galue ma le aumau ai i Niu Sila. O le a maua ai foi se avanoa e fai ai ni au fesili ina ia faamatala uma ane soo se mea e te lē o malamalama ai.

Pe a e to‘ai taunuu i Niu Sila, o le a nofo sauni mai lou fale faigaluega ma le Matagaluega o Leipa e faailoa ane nisi faamatalaga e fesoasoani ina ia e faamautu lelei i lau galuega fou ma ia e fiafia i lou taimi atoa o le a e iai i Niu Sila.

O se avanoa lelei ae pule lava oe pe faaaogā.

Matou te faamanuia atu.

O le Vaega a le RSE i Niu Sila

Faatomuaga

A o e lei malaga i Niu Sila e tatau ona e auai atu i se faatasiga o le a muai faia ai ni a outou a‘oa‘oga ma nisi o ofisa o le tou malo. O le a fesoasoani atu ina ia tou malamalama atili i le soifuaga i Niu Sila. O le a faamautinoa ai foi iinā fuafuaga uma mo lau faigamalaga.

Pe a e taunuu o le a tuuina atu e lou pule o le galuega se pepa o faatomuaga. O nei faatomuaga o loo faailoa atu ai mea e pei o:

  • Le faatulagaga o au fealuaiga i totonu o Niu Sila
  • Le tau ma ituaiga o lavalava o le a e moomia
  • O ā meaai e tatau ona e taumafa ai ina ia tausia lelei lou soifua maloloina ma e fiafia ai pea i lou atunuu fou ua e iai
  • Faapefea ona faasoasoa lelei lau seleni – lona uiga o le auala lelei e faaaogā ai lou totogi ma fuafua tatau au mea totogi a o e iai i Niu Sila
  • Le lafoga o le a e totogia i tupe e te maua a o e iai i Niu Sila
  • Pe faapefea pe a e āfaina i se faalavelave i le galuega ma lē mafai ai ona e toe galue
  • Pe faapefea pe a e ma‘i
  • Auala e taofi ai ia lē fanau, feusuaiga saogalemu ma ma‘i pipisi mai feusuaiga (STD)
  • O mea e mafai ona e faia pe a e lē faigaluega ma le auala e te fiafia ai a o e aumau i Niu Sila.

Tupe

E tatau ona e mautinoa o loo lava se tupe ia te oe pe a e taunuu i Niu Sila e faatau ai ni mea e te manao ai a o lei maua lou uluai totogi.

Lou Totogi

O le a faatulaga e lou pule ina ia alu sa‘o lau tupe i lau tusitupe. O le a e maua se pepa o lou totogi e faailoa atu ai pe fia lou totogi, faapefea ona totogi oe (se faataitaiga, poo ave sa‘o i lau tusitupe), o ā isi mea o loo tipi i ai lou totogi.

Ona o oe o se tagata faigaluega faavaitaimi, o le a totogi oe i se tasi o auala nei:

1. Totogi itula

Afai e ta‘ua i lau konekarate o oe e totogi itula, o lona uiga o le a totogi atu ia te oe se vaega tupe mo itula taitasi o loo e faigaluega ai.

Faataitaiga: afai e te faigaluega i le 30 itula ae o lou totogi i le itula e NZ$15.00, o le a totogi atu ia te oe le NZ$450.00 A O LEI aveesea lau lafoga ma isi tupe e toese mai lou totogi. O le lafoga ma isi tupe e toese o le a faaitiitia ai lou totogi.

E lē mafai ona itiiti ifo lou totogi nai lo le totogi aupito maulalo ua faatulagaina.

2. Totogi vaega

O le totogi vaega o lona uiga o le a totogi atu ia te oe se vaega tupe i taimi taitasi e mae‘a ai ona e faatinoina se galuega patino. Faataitaiga i le galuega tau apu, e mafai ona totogi oe i se tau ua faatulaga mo paelo taitasi e te faatumuina i apu. O lona uiga o le vave o lau galue ma le tulaga lelei o apu, o le telē foi lena o lou totogi.

Faataitaiga: afai e totogi oe i le NZ$30.00 mo paelo taitasi o apu e te faatumuina, ma afai e oo atu i le iuga o le vaiaso ua 15 ni au paelo apu ua tutumu, o le a totogi oe i le NZ$450.00 a o lei aveesea le lafoga ma isi tupe e toese mai lou totogi.

Afai o loo totogi vaega oe, ae lē mafai ai lava ona itiiti ifo lou totogi mai le totogi pito maulalo faatulafonoina. E ui o lenei fuafuaga ua faatulaga mo tagata faigaluega ua iai le tomai, ae masani lava o le a telē atu se isi vaega tupe e te maua nai lo lena.

3. Totogi Fetuunai

O totogi nei e masani ona faasino atu i se vaega o totogi o se konekarate. Pe afai lea e totogi oe i se aofaiga o se seleni mo iunite taitasi o galuega e mae‘a ona faatinoina. E mafai ona totogi i le paelo e tasi, le ato e tasi, le laau e tasi, le laina e tasi (o le laina o loo faasino atu i se vaega o se laina umī – e masani ona faatutū ni laau e faailoga ai le uumi, pe afai o loo faatulaga ai laina o apu ma togavine), pe ta‘i kilokalama, pe ā. E fuafua lava i le galuega ma poo le ā le iunite o loo totogi ai. O le faiga lenei o le sliding rate, e masani ona lē fua pauina le vaega tupe e totogi ai oe mo galuega taitasi (le tau o iunite), ae mafai ona fesuiai e fua lava i tulaga o mea.

Faataitaiga: afai o loo e galue i le tauina o le apu ma o loo totogi oe i le aofaiga o au paelo e tutumu, ona fua lea o le totogi o le paelo e tasi i mea e pei o le telē o le uta o apu, o le ā le leva ona ola o laau apu e ana fua, o ituaiga eseese o apu sa tauina, pe o ni apu sa totō sa‘o poo ni apu na faaaogā i ai vailaau mo le totōina, poo ni apu e faatau atu i isi atunuu pe faatau lava i maketi i Niu Sila, poo ni apu e faaaogā mo vaiinu. O lona uiga e ono totogi oe i le NZ$15.00 i le paelo pe afai o se paelo apu e faaaogā mo vaiinu, ae pe NZ$45.00 i le paelo pe afai o apu lelei sa totō sa‘o ma e faatau atu i isi atunuu.

I lenei faataitaiga, e ao i le pule o le kamupani ona auiliili lelei atu i lau maliega tau faigaluega e faapea, o le tau o le paelo e tasi e amata mai le NZ$15.00 (le tau pito maulalo i le malosi o iai le tālā) e oo atu i le NZ$45.00 (le tau pito maualuga i le malosi o iai le tālā), ma ia faamatala le mafuaaga e fetuutuunai ai tau. E mafai e le pule o le galuega ona faaopoopo se isi mea i le totogi pito maualuga, ae lē mafai ona ia faapa‘ū le totogi e itiiti ifo i le totogi pito maualalo faatulafonoina.

Afai o lou totogi e fai ma fetuunai (sliding rates), ae lē mafai ai lava ona itiiti ifo lou totogi mai le totogi pito maulalo faatulafonoina. Peitai ona o lenei fuafuaga ua faatulaga mo tagata faigaluega ua iai le tomai, e masani la o le a telē atu se isi vaega tupe e te maua nai lo lena.

4. Totogi tuufaatasi

E iai nisi tulaga e ono suia ai lou totogi. E mafai ona tulai mai lea tulaga pe afai o le a suia le ituaiga galuega e te faatinoina. Faataitaiga, i nisi taimi e te fou atu ai i se galuega e te amata ai i se totogi itula, ma toe suia mulimuli ane i se totogi vaega pe a faateleina lou tomai ma amata foi ona vave lau galue.

E ono ese lou totogi mai isi tagata o loo tou faigaluega faatasi pe afai e ese le galuega o loo e faia.

Totogi mo Aso Mālōlō

E mafai ona e agavaa e maua se totogi mo aso mālōlō faaletausaga i le faatatau e 8% o lou totogi atoa a o lei aveesea le lafoga. Faataitaiga, afai o lou totogi e $500 i le vaiaso, o le a faataatia ese le isi $40.00 i le vaiaso o lou totogi lena mo ou aso mālōlō. E tatau ona totogi lau lafoga mo lou totogi o aso mālōlō. O nisi fale faigaluega e faaaofia ai le totogi mo aso mālōlō i lou totogi o vaiaso taitasi ae o isi fale faigaluega e faato‘ā totogi ane ia te oe le totogi o ou aso mālōlō pe a faaiu lau galuega ia latou.  Afai e totogi atu ou aso mālōlō i lou totogi i vaiaso taitasi, e otomeki lava ona aveese mai lau lafoga o se vaega o le totogi, ae afai faato‘ā totogi atu ou aso mālōlō pe a faaiu lau galuega ma latou, o inā foi la faato‘ā toese ai lau lafoga mo lena totogi o aso mālōlō.

Afai e iai se mea o e tau faaletonu ai i le pepa o lou totogi, faafesootai le taitai o le tou vaega poo le pule o le fale faigaluega.

Tupe Toese mai Lou Totogi

E lē faapea o le a e maua uma le aofaiga atoa o lou totogi o loo e faigaluega ai, ona e iai nisi mea e toese sa‘o mai lava i lou totogi.

Lafoga

O le Lafoga poo le PAYE e ao lava ona toesea mai soo se tagata. O le lafoga o le tupe lea mai lou totogi e alu i le malo o Niu Sila, e totogi ai auaunaga moomia e pei o auala tetele ma le saogalemu (leoleo, faamasinoga, ma isi auaunaga faapena). O tagata uma e faigaluega i Niu Sila e totogi lafoga. E iai le vaega faapitoa o lafoga (NSW) mo tagata faigaluega i le polokalame o le RSE, o se lafoga e lē fesuiaia (flat tax rate) e 10.5%. O le a faailoa atu lena mea i le pepa o lou totogi.

Tupe toese i lou lotomalie

O tupe nei ua e lotomalie e toese, ma e faato‘ā mafai ona faia pe a tusi lelei i lalo lau maliega. O nei tupe toese e masani ona totogi ai au feoaiga mai lou fale i le galuega. O lou faataga o lou pule na te toesea nei tupe mai lou totogi, o le a faafaigofie ai ona e faasoasoaina lelei lau tupe.

E ao ona faamalamalama atu e lou pule mea o le a totogi ai oe, o mea o le a tusia i lau pepa o le totogi, ta‘u atu soo se tupe o le a latou toesea ma ia iai lau ioega. E mafai ona e taofia le toe toesea o nei tupe i soo se taimi.

Afai o le a e faia lena mea, o le a tatau lava la ona e totogia soo se mea e te aitalafu ai, ma totogi sa‘o se tupe mo soo se auaunaga pe tipi ane i lau tupe i le faletupe.

Mo lou puipuiga, o tupe toese uma e tatau ona faailoa i Tagata Asiasi a le Matagaluega o Leipa, o latou e siakia poo faatulafonoina uma ma sa‘o.

Tau e toese mo femalagaiga

E vaelua oe ma lou fale faigaluega i le totogi o lou pasese i le vaalele na e tuua ai lou atunuu e te agai mai i Niu Sila – o le a ‘afa tutusa oe ma le fale faigaluega e totogi (afai e te sau mai Kilipati poo Tuvalu, o lona uiga o le ‘afa o le pasese o lou sau ma le toe foi i le vaalele mai Fiti). Afai na totogi e lou fale faigaluega lou pasese atoa, e tatau ona e toe totogi i ai le ‘afa o lou pasese, ma atonu o le a toese mai e lou pule lena aofaiga mai lou totogi. E ono totogi lava oe isi au femalagaiga solo i totonu lava o Niu Sila. E pei o ni femalagaiga i vaalele, pasi ma nofoaafi.

Tupe toese mo le totogi o le fale

E tatau i lou fale faigaluega ona saunia se nofoaga saogalemu ma talafeagai e te nofo ai i se totogi talafeagai i Niu Sila ma ua uma foi ona siaki mai e le Matagaluega o Leipa. Pule oe pe te manao e toese sa‘o e lou pule lena tupe mai lou totogi mo lou fale, pe tuu mai ia te oe e te totogia.

Eletise ma isi mea totogi i lau nofo

E tatau ona e totogiina le eletise ma isi totogi e aofia ai i le nofoaga o loo e nofo ai. E ono moomia foi ona e totogiina nisi o tau mo femalagaiga. E mafai ona toesea mai nei tupe mai lou totogi pe totogi sa ‘o foi e oe. O isi fale faigaluega e aofia ai lava le eletiise i le tau o le nofoaga o loo aumau ai. Fesili i lē o loo e faigaluega ai poo ā tonu mea e aofia ai i le tau o le nofoaga o loo e aumau ai, a o ā foi mea e totogi ese mai le tau o le fale o loo e nofo ai.

A mae‘a ona aveese uma nei tupe toese, o le a totoe se tupe i lau tusitupe. E tāua tele le mea o le a e faia i lenei tupe ua totoe!

Mea ia Manatua

Totogi ma tupe toese: Atonu pe telē sou totogi i le itula, ae e iai tupe e toese, ma afai e te lē faaeteete e sefesefe lelei le isi vaega o lau tupe, e oo ane i le taimi e te toe foi ai i lou aiga, e lē telē sau tupe e te alu ma oe.

Ua masani: O tagata faato‘ā faigaluega i Niu Sila atonu e le telē se tupe latou te maua pe a faatusa atu ia i latou ua omai soo ma ua masani ma lelei ia latou galuega o loo fai.

Tupe Teu ma Tupe Lafo

Tupe Teu

Ina ia mafai ona tele sau tupe e sefe, e ao ona e malosi.

E tele mea e faaosoosoina ai oe e faaaogā soo ai tupe a o iai i Niu Sila!

E mafai ona fesoasoani atu lou pule i le sefeina o au tupe e ala i le otomeki lava ona faaalu sa‘o le isi vaega o lou totogi i se isi au teuga tupe i le faletupe, ae tuu ai na o se tupe e lava mo lau faaaogā i vaiaso taitasi. E tatau ona iai sau maliega tusitusia mo lenei mea.

Tupe Lafo (tupe e lafo i lou aiga)

E iai se totogi e mafai ai ona e lafo tupe i lou aiga. E mafai ona fesoasoani ane le faletupe o loo fai ai lau teuga tupe. Ae mafai ona e faaaogā isi faletupe poo pisinisi e lafo ai au tupe. E eseese uma tau e lafo ai tupe a faletupe ma pisinisi. E eseese tau mo le lafoina o le tupe, e fua i le aofaiga o le tupe o loo lafo, le atunuu o loo lafo i ai, ma le vave o loo lafo ai le tupe.

E mafai e tagata o loo faigaluega i le faletupe o loo teu ai au tupe ona faamalamalama ane ia te oe nei auiliiliga ina ia mafai ai ona e faia se filifiliga sili ona lelei.

E mafai ona e iloa tau a faletupe ma pisinisi pe a e agai i le upega o fesootaiga, le www.sendmoneypacific.org. E te moomia se komepiuta ina ia e agai ai i le initaneti mo le faia o lenei mea. Talosaga atu i lou pule pe faapefea ae poo fea foi e mafai ona e faaaogā ai se komepiuta.

E sili atu ona taugata pe a lafo soo o au tupe i lou aiga, auā e iai le tau e totogi i taimi uma e lafo ai se tupe. Talanoa i lou pule i se auala e sili ona lelei e lafo ai au tupe i lou aiga.

Faiā

Mea e te Faia mo Lou Pule

O le a faatalitalia lou faia o galuega uma na e malie ai i le maliega tau faigaluega sa e sainia ma lou pule, ma ia e faia foi nei galuega i le auala o loo faatalitala e lou pule mai ia te oe. O le a aofia ai:

  • vave vave i le galuega
  • vaai lelei le nofoaga o loo e aumau ai
  • amio lelei i taimi uma i le galuega ma soo se taimi pe a mae‘a le galuega.

E tatau ona e faigaluega i taimi uma e moomia ai oe; e ono aofia ai lou faigaluega i lau Sapati ma isi aso mālōlō. O le a faailoa atu ou itula faigaluega i lau maliega tau faigaluega.

E tāua le galulue faatasi o se vaega, ia talanoa atu i le taitai o le tou vaega poo lou pule i mea e manaomia. O se mea lelei lou vaai ma faalogo i nai uluai vaiaso, ina ia e maua lelei le faatinoga o galuega. E na o ni nai vaiaso lava e te moomia se‘i e faamasani lelei.

Pe a mānava galuega

O au mea e fai pe a mānava galuega o le a telē sona tāua i lou fiafia a o e aumau iinei. Talanoa i lou pule i nisi mea e mafai ona e faia i taimi e te lē o faigaluega ai. E iai lotu ma kalapu taalo i lena vaipanoa, ma nisi meafai a le komiuniti e mafai foi ona e auai atu i ai. E iai foi avanoa e te feiloai atu ai i tagata faigaluega RSE mai isi atunuu, ma isi lava tagata Niu Sila. O lou faia faapea o le a atili ai ona e fiafia i lou taimi o loo e iai i Niu Sila, ma e maua ai foi avanoa e a‘oa‘o ai ma fai nisi mea fou.

E manaomia foi ona e usitaia tulafono a Niu Sila. Afai e te solia le tulafono, e ono oo atu ia te oe leoleo a Niu Sila. Afai e faamālōlō oe mai lau galuega, o le a lē mafai ona toe faataga oe e te nofo i Niu Sila, ma o le a e toe foi i lou atunuu.

Mea e Fai e Lou Pule mo Oe

E ese mai le totogi o oe mo au galuega o loo fai, e iai foi isi mea e tatau ona faatino e lou pule mo oe, e aofia ai:

  • le sailia o se nofoaga talafeagai e te nofo ai
  • le saunia o ni mea e kuka ai au meaai ma isi mea e talafeagai e te faaaogāina
  • le totogiina o oe i se totogi itula e lē itiiti ifo i le totogi pito maulalo faatulafonoina a Niu Sila
  • le faatulaga ane o itula faigaluega e te galue ai
  • le saunia o se taavale e auina atu ai oe i le galuega ma toe foi ane i le fale.

E tatau foi i lou pule ona saunia se auala e tausia ai lou soifua faaleagaga a o e iai i Niu Sila. O lona uiga, ia tausia ou manaoga faalelotu mo lou lelei faaleagaga a o e iai i Niu Sila.

E tatau ona fesoasoani atu lou pule i le sailia o ni auaunaga lautele ma ni faalapotopotoga e fesoasoani ia te oe i le itu tau le soifua mālōlōina, le faiga o au faatauga, o taaloga ma le auai i se sauniga lotu.

O i latou uma e ana galuega faavaitaimi (RSE) e tatau ona faamaonia mai e le malo o Niu

Sila, ina ia faamautinoa ua talafeagai lo latou faafaigaluegaina o tagata, ma e mafai ona latou saunia galuega ma tulaga talafeagai uma tau galuega. E tatau i lou fale faigaluega ona ausia uma mea e moomia mo le nonofo ai ma le tulaga saogalemu ina ia puipuia lelei tagata faigaluega faavaitaimi.

E MANAO lou pule e te talanoa atu ia latou pe a iai se faafitauli. Aua e te matamuli e te talanoa i ai!

Foiaina o faafitauli i le galuega

Afai e iai sou faafitauli poo se mea e te lē o malamalama ai pe e te lagona foi e lamatia ai se ola pe lē o sa‘o ona fai, o le mea muamua e ao ona e faia, o lou fesili atu i le taitai o le tou vaega poo lou pule foi. E mafai ona e faia lava e oe lea gaioiga poo lou talosaga foi i le taitai o le tou vaega e na te faailoa atu le faafitauli i le pule. E masani lava o le auala pito sili lenei ona lelei e foia ai faafitauli ma toe faasa‘o ai soo se lē femalamalamaa‘i.

Afai e te lē o fiafia i le tali mai a le pule, e tatau ona e faafesootai le Tagata Asiasi mai le Matagaluega o Leipa. O i latou ia o sui o le malo e o atu e faamautinoa poo ausia e pule o galuega tulaga manaomia mo le faafaigaluegaina o oe.

E mafai foi ona e faafesootai se iuni. O iuni e tulai mo aiā tatau a tagata faigaluega i Niu Sila ma atonu foi o iai so latou sui i lena vaipanoa e mafai ona fesoasoani atu.

E iai auala e faamautinoa ai ua faafofogaina lau mataupu, ma ia tilofaia uma soo sou faafitauli e tulai mai. O lea la, ia mautinoa e vave ona e talanoa atu i se tasi.

Afai e tulai mai se faafitauli, faafesootai:

  • Le taitai o le tou vaega poo lou pule
  • Le sui o le tou malo
  • Le Tagata Asiasi mai le Leipa i le 0800 20 90 20
  • Lau iuni pe afai o e auai i se iuni

E mafai foi ona e faafesootaia le ofisa i Niu Sila:

  • Ofisa Faufautua mo Tagatānuu (Citizen’s Advice Bureau)
  • Vaega a le komiuniti
  • Auaunaga a Loia e faia fua
  • Auaunaga e tuuina atu faamatalaga mo le aumau ai i Niu Sila

I le faaiuga o lenei tamai tusi o faamatalaga, o loo iai se lisi o numera e te faafesootaia mo se fesoasoani.

Galuega

Maliega

Atonu ua e mauaina se maliega tusitusia tau galuega, o se vaega o le ofa mo se galuega ua tuu atu ia te oe. Masalo ua faamalamalama atu e lou pule poo sona sui le maliega ia te oe.

Soo se tagata faigaluega i Niu Sila e tatau ona iai sana maliega tusitusia tau galuega. O se pepa tāua tele lenei e faamalamalama ai galuega e tatau ona e faia mo lou pule ae o le ā foi e tatau ona faatino e le pule mo oe.

O le maliega lea o le a faataoto ai aiaiga eseese o loo faatulafonoina i Niu Sila. E aofia ai livi, totogi mo aso mālōlō, faigaluega i aso mālōlō lautele ma livi mo aso ma‘i.

E lē tatau ona e sainia se maliega tau galuega se‘i vaganā ua e malamalama i mea uma o loo tusia ai, ma ua e fiafia foi i tuutuuga ma aiaiga uma ua folasia. Soo se mea e te lē o malamalama pe lē o mautinoa ai, talosaga atu i le sui o le malo, lou pule poo se tagata o fai mo latou sui ina ia faamanino ane.

Manu‘aga i Luga o Galuega

Afai e te āfaina i se faalavelave, e mafai ona e talosaga e tauala atu i lau fomai mo se fesoasoani mai le Faalapotopotoga o Taui o Faalavelave Faafuasei (ACC). O le a e totogia le pili a le ACC e ala atu i lau lafoga. O le ACC e faagaioi e le Malo Niu Sila, e na te saunia inisiua mo manu‘aga o se tagata. E fuafua lava pe na faapefea ona e manu‘a, ae o le a mafai ona fesoasoani atu le ACC e totogi ou togafitiga faafomai e fai pe a mae‘a se faalavelave.

E aofia ai vailaau ma fualaau, taotoga faapitoa poo togafitiga, ae lē o aofia ai faafitauli masani e pei o le fulū.

Gasegase E LEI Mafua mai le Galuega

E lē totogia e le ACC gasegase masani. E tatau i tagata faigaluega uma o galuega faavaitaimi (RSE), ona fai ni o latou inisiua mo le soifua mālōlōina. O inisiua nei e totogi ai soo se tau o ni mea e fesootai atu i se gasegase e te aafia ai a o e iai i Niu Sila.

O le Inisiua mo le Soifua Mālōlōina e mafai ona totogi uma ai tupe faaalu mo le agai atu e vaai le fomai; tau o talavai e tusi ane e le fomai, pe a moomia vave se togafitiga mo sou nifo, ma tau o le taofia i le falemai e aofia ai ma le faia o se taotoga. Afai ua tugā sou gasegase po ua lē toe atoatoa lou malosi ma ua manaomia ona e toe foi i lou atunuu ona o lou gasegase, e ono mafai foi e lau inisiua mo lou soifua mālōlōina ona totogi uma ai na tupe faaalu. Afai ua uma ona togafitia oe i se gasegase pe ua iloa ane sa e aafia i lea gasegase a o e lei taunuu mai i Niu Sila, e ono lē totogia e lau inisiua mo lou soifua mālōlōina le tau o ni ou togafitiga mo lena gasegase. O gasegase na e ta‘ua o ni faaletonu na muai iai poo se gasegase faifai pea, ma e manaomia ona e faamatala atu i lou pule nei mea i le taimi e te faatauina ai lau Inisiua mo lou Soifua Mālōlōina.

O le a faatulaga e lou pule lau Inisiua mo lou Soifua Mālōlōina o se vaega o le faagaioia o lou visa ma o le tau o lenei mea o le a toese mai lou totogi pe a amata ona e faigaluega.

E tatau a ona e totogia lou Inisiua mo lou Soifua Mālōlōina e tusa lava pe leai se mea e te faaaogāina ai.

O le a tuuina atu e lou pule faamatalaga i mea e mafai ona kava e le Inisiua mo le Soifua Mālōlōina. Ia faitau uma faamatalaga ma fesili i lou pule e faamalamalama ane mea e kava e le inisiua ma mea e mafai ona e talosagaina e totogi mo oe.

Lou Visa

O le a e ulufale mai i Niu Sila i se visa faatapulaa lea e faataga ai ona e galue i le polokalame mo galuega faavaitaimi (RSE). A o

e iai i Niu Sila, e lē mafai ona e talosaga mo se isi lava ituaiga o visa faimalaga. Afai ua e fia alu ese mai lou pule, e lē toe faatagaina oe e te nofo i Niu Sila. Atonu e mafai ona e see atu e faigaluega i se isi galuega faavaitami, ae tatau lava ona malilie i ai le Matagaluega o Leipa a o lei faia lea gaioiga.

E tatau ona e toe foi i lou aiga pe a mae‘a lau galuega. Afai e te lē usitaia lea tulaga i lou visa faatapulaa, e ono faasāina ai ona e toe foi mai i Niu Sila.

Afai e te usitaia tuutuuga o lou visa ma toe maua se isi au galuega i se isi pule o galuega faavaitaimi, o le a mafai ona e toe foi mai i Niu Sila. E tatau ona e toe talosaga mo se isi visa fou, auā e mae‘a le aogā o lou visa i le taimi e te tuua ai Niu Sila.

Maliega Faifaatasi e Faafaigaluega (ATR)

O lenei faiga (Approval to Recruit) e faataga ai pule o galuega latou te faafaigaluega mai tagata faigaluega a isi pule pe a malilie faatasi i ai aemaise i vaitaimi e sili ai ona tele galuega. O le ATR, o le a mafai ai ona e faigaluega mo ni kamupani se lua pe sili atu, ma o le a mafai ai foi ona umi lou nofo i Niu Sila ma tele ai sau seleni e maua. O pule uma la o galuega nei ua e galue ai, e pa‘ū i ai le matafaioi o le faatulaga o au maliega tau galuega, e pei o le faatulaga o au feoaiga ma le nofoaga e te nofo ai.

Aua ne‘i galo e saini uma au maliega tau galuega.

Iuni

O iuni latou te sui tulaga mo tagata faigaluega. E mafai ona e auai atu i se iuni i Niu Sila ae iai le totogi. O le avea ma sui auai o se iuni, e mafai e tagata faigaluega ona faaleo atu o latou lagona i mataupu i totonu o le galuega, e mafai foi ona latou maua le lagolagosua pe a iai se feeseeseaiga i le galuega. O nisi iuni e iai o latou sui auai o ni tagata Pasefika e ono malamalama i lau gagana.

Tulaga o le Soifuaga

Tau

Ia e tapenapena lelei mo le tau e matuā ese lava mai le tau ua e masani ai. O Niu Sila e sili atu ona mālūlū ma e te ono faigaluega i fafo i nisi aso e sili ona mālūlū. O masina e sili ona mālūlū o Iulai, Aukuso ma Setema a o faagasolo le tau mālūlū a Niu Sila.

E manaomia ona fai ou seevae ma lavalava talafeagai ina ia mafanafana ma mago lelei lou tino i taimi uma a o e faigaluega. O le a saunia e lou pule ni palanikeke ma ie mafanafana e ufiufi ai lou moega. O le a faasino atu foi e lou pule ia te oe poo ā lavalava e faatau ae o fea foi e mafai ona toe faatau ai nisi ou lavalava ma nisi palanikeke pe a e toe manaomia.

O le a avatu e lou pule ni masini faamafanafana ma faasino atu le auala talafeagai e faaaogā ai. E aogā foi lou taele i le paipa mafanafana a o e lei alu i le galuega ma pe a mānava foi, ina ia faamafanafana ai lou tino ma tumau pea lou malosi.

Nofoaga e nofo ai

E mafai ona e siaki i lou pule poo se sui o le RSE, poo le ā le ituaiga o nofoaga o le a saunia mo oe, ma o ā ma nisi mea o saunia mai ai faatasi ma lou nofoaga. E malamalama lelei i latou o pulea galuega, e lē mafai ona e aumaia ni uta lapopoa pe a e malaga mai, o le ala lea e saunia ai e latou mea uma mo sou moega ma e tatau ona faaaogāina. Ae atonu e iai lava nisi mea e mafai ona e sau ma aumai e faamanaia atili ai lou fale.

O loo maua uma mea e moomia mo le kukaina o taumafa, o masini tāmea ma le paipa taele mafanafana e mafai ona e faaaogā. Faaaogā uma mea ua saunia mo oe ma ia mautinoa o loo sa‘o lona faaaaogāina, ona sefe ai lea o lou taimi ma au taumafaiga.

O lau matafaioi le vaaia lelei o le nofoaga o le a e nofo ai e ala i le teu mamā i taimi uma. O ni mea e faaleagaina e te ono totogia ma e ono taugata foi.

Taumafa

E faatau lava e oe au meataumafa. E tele ma anoanoai taumafa eseese lelei i Niu Sila, e mafai ona e faatauina mai supamaketi ma faleoloa.

Taumafai ia lelei ma paleni lau taumafa. E tolu ‘aiga o le aso e tatau ona fafaga ai lou malosi mo le galuega. Atonu e manaomia lou taumafa i meaai mamafa e fua i le tulaga o le tau ma le ituaiga galuega o loo e faia, e moomia ai lou malosi. Taumafai e aua le taumafa na o meaai māmā pe faamisi lau ‘aiga o le aoauli, ma toaga e inu le vai.

Afai e lē o lelei lau taumafa ma e te lē toaga e inu le vai, o le a itiiti foi lau galue ma laitiiti le seleni e te maua. E iu ai foi ina e ma‘i ma lē mafai ona e faigaluega ma toe faafoi ai oe i lou aiga. Manatua, a leai se galue, e leai se totogi.

Atonu ua mae‘a ona faatulaga e lou pule le auala e fai ai tou taumafa. E tofu lava fale faigaluega ma auala eseese e faatulaga ai taumafa mo tagata faigaluega. Afai o e atugalu i le faatulagaga o tou taumafa, faamolemole talanoa i lou pule.

Ia Soifua Mālōlōina

E ono faigata le tau ma le tulaga o galuega i Niu Sila mo lou soifua mālōlōina, o le ala lea e aogā ai le faamafanafana ma taele e lē aunoa ma ia laei ofu mamā i aso taitasi.

E tāua tele le faamamā ese o palapala i aso taitasi ona o nei palapala e ono avatua siama i se manu‘a o iai i lou tino. E sili ona lelei pe a faaaogā fasimoli poo vailaau (antibacterial or carbolic soaps) e te taele ai, ina ia e lē afaina i aafiaga o le pa‘u e pei o ma‘isua. Fesili i lou pule mo se fesoasoani i le sailia o vailaau ia mo oe.

O le faatumauina o lou soifua mālōlōina o le a mafai ai foi ona puipuia oe mai lou aafia i ni ma‘i.

E iai foi le isi ituaiga soifua mālōlōina e tāua – o le mālōlōina o lou mafaufau. O le a e matuā misia ou aiga.

O lou fesootai atu pea ia i latou ma lafo i ai tupe o se tasi lea o auala e tou te fesootai ai pea. E ono faailoa atu e lou pule ni auala e sili ona taugofie e te fesootai ai pea i ou aiga ma le auala e faaaogā ai le imeli ma pepa telefoni.

Ia e lototele ma manatua e vave tele le alu a le taimi. Taulai lou mafaufau i le galuega na e malaga mai e fai ma ia galue malosi.

Afai e te lagona se lē fiafia ma e popole, talanoa i le taitai o le tou vaega poo lou pule, poo le sui o le tou malo, auā o latou na e fesoasoani ia te oe i faafitauli faapea.

Soifua Mālōlōina

E tatau ona e silafia, ua iai i Niu Sila faama‘i pipisi mai feusuaiga (STI) e aofia ai le HIV/AIDS. Ina ia puipuia lou soifua mālōlōina, e fautuaina lava ia aua ne‘i e faia ni feusuaiga e aunoa ma ni puipuiga, ma ia faaaogā i taimi uma pa‘u faiusuga (condom). O loo maua avanoa e talanoa ai vaega mo aiga fuafuaina i se fomai i le vaipanoa o loo e iai, poo le agai i falemai a fomai faapitoa.

Faatulagaga o Aoaiga

E faia pe a iai se feeseeseaiga i le nofoaga o galuega poo se solitulafono ua fai. O se mataupu tau galuega lona uiga o se faafitauli e tusa ai o galuega, ae o le solitulafono o lona uiga ua e solia le tulafono a Niu Sila.

Faamutaina le toe faigaluega

Afai ua faatea oe mai lau galuega, e lē mafai la ona e toe nofo i Niu Sila. Afai ua e solia se tulafono a Niu Sila, e ono faamutaina ona e toe faigaluega, ma ua tatau loa ona e toe alu ese ma Niu Sila.

Faafoi faamalosi

E mafai ona tipoti pe faafoi faamalosi oe pe afai ua e faia se soligatulafono, po ua lē taulau ona e usitaia tuutuuga o lou visa. (e pei o le lafoai o lau galuega po ua ova ou aso nai lo aso o loo i lou visa). I nei tulaga, o le a auina atu e le Ofisa o Femalagaaiga a Niu Sila se faaaliga e ta‘u atu ai o le a tipoti oe ma se poloaiga o le tipoti o oe.

Afai ua avatu ia te oe se poloaiga o le a tipoti, lona uiga ua manaomia ona e alu ese vave loa ma Niu Sila. Afai e te lē vave alu ese, e mafai ona faasala oe e le Ofisa o Femalagaaiga a Niu Sila ma tipoti ese loa oe. Afai matou te tipotia oe, o le a faasā ona e toe foi mai i Niu Sila mo le isi lima tausaga, ma e ono e lē toe maua ai foi ni avanoa i le lumanai e te toe talosaga ai i le polokalame mo galuega faavaitaimi. O le a tatau foi ona e totogia mai tupe uma e faaalu i le tipotiina o oe. A tipoti ese oe mai Niu Sila, e ono lē toe mafai ai foi ona e malaga e asiasi pe faigaluega i isi atunuu.

Faamoleomole, ia e nofo silafia, e tatau ona e alu ese mai Niu Sila a o lei uma le aogā o lou visa, ina ne‘i tipoti oe.

Fualaau Faasāina ma le ‘Ava Malosi

O le matua faaletulafono e mafai ai ona inu e se tasi le ‘ava malosi i Niu Sila o le 18 agai i luga. E iai nisi aai e fai a latou tulafono e taofia ai oe mai lou inuina o le ‘ava malosi i nofoaga faitele e pei o paka, togalaau ma paka faitele o taavale. E lē faatagaina le ulaula i nofoaga faitele. E aofia ai nofoaga tetele o faatauga (shopping malls), falepia, pa pia ma fale‘aiga ma totonu o vaalele, pasi ma nofoaafi. O le tele o nofoaga o galuega e faasā ai le faaaogāina o fualaau faasāina ma le ‘ava malosi.

E lē tatau lava ona e umia ni fualaau faasāina, ma soo se mea faapena e faasā e le tulafono. O ituaiga o amioga na o le a faatulaga ai e lou pule ni aoaiga, ma atonu e iu a ina faatea ai oe mai le galuega e aunoa ma le tuuina atu muamua o se lapataiga.

Avetaavale i Niu Sila

E lē faataga ona e aveina se taavale i Niu Sila e aunoa ma sou laisene. Afai o iai sou laisene ma e mafai ona e avetaavale i Niu Sila, ia manatua e te fealuai i le itu agavale o le auala. O le tele o auala tetele i Niu Sila o le saoasaoa faatapulaa e 100 kilomita i le itula se‘i vaganā o iai se faailoilo o faapea mai e itiiti ifo le saoasaoa e faaaogā. I totonu o taulaga, o le saoasaoa faatapulaa e masani ona 50 kilomita i le itula se‘i vaganā e ese se isi mea o ta‘u mai e se faailoilo.

Le mea e fai pe a tupu se faalavelave faafuasei

E tāua tele lou iloa o le mea e fai pe a tupu se faalavelave faafuasei. E tatau ona iai se peleni a lou pule ua faatulaga e fesagaia ai ituaiga eseese o faalavelave faafuasei. E mafai ona faasino atu i se mea ua faamanu‘alia ai se isi, se ma‘i tigaina, se mu, mafui‘e, lologa poo se matagi malosi, se misa poo se isi lava faalavelave matuiā. Fesili i lou pule i le taimi e muai faailoa ane ai mea ia te oe, e faatatau i ni tapenapenaga mo faalavelave faafuasei, ma fesili i ai mo faamatalaga i mea e ao ona fai pe a tupu se faalavelave faafuasei.

Foi i le Aiga

O le a e tuua Niu Sila i le taimi e mae‘a ai lau galuega faavaitaimi. Afai sa e faatauina ni oloa e ave i lou aiga i luga o le vaalele, manatua e toe totogi le tupe pe a ova atu le mamafa nai lo le mamafa faatulagaina o uta e ave.

Taumafai e fuafua e lafo muamua au mea i lou aiga ae e te lei malaga. Talanoa i lou pule pe na te silafia ni kamupani o tauogfie ai le aveina o uta, o le a fesoasoani ia te oe i tupe totogi. O tupe e sefe mai le totogiina o lau uta o ave, o se tupe faasili foi lena i lau taga.

Manatua e teu lelei le numera o lau IRD (lafoga) i Niu Sila, ma le numera o lau tusitupe i se faletupe i Niu Sila. E te manaomia mea ia pe a e toe foi mai i Niu Sila i nisi galuega a le RSE i le lumanai. Afai e te manao e tatala pea lau tusitupe lea i Niu Sila, e tatau ona lava se tupe e tuu i ai e taofi ai le tusitupe ma totogi ai pili a le faletupe. E tatau foi ona taofi lelei pea ni ou lavalava mafanafana sa faatau a o e iai i Niu Sila.

Ina ia faamalieina atoatoa oe i lau galuega faavaitaimi, e te ono manao e talanoa atu i le sui o le tou malo e faatatau i nisi avanoa e te maua ai ni toleniga i le lumanai poo ni avanoa e te malamalama lelei ai i tulaga tau tupe (Financial Literacy).

A o e lei tuua lou atunuu – Lisi o Mea e Siaki mo le Malaga

O le a tuuina atu ia te oe ni pepa e moomia mo lou ulufale mai i Niu Sila ma faigaluega. E tatau ona e teuina lelei nei pepa o faamaumauga tāua ma e malaga mai ma oe.

Lisi o Mea e Siaki

  • Tusifolau ua iai le Visa Niu Sila
  • Pepa malaga mo le vaalele
  • Maliega tau galuega
  • Pepa mo le iniusua o le soifua mālōlōina
  • Laisene Avetaavale (pe a iai)
  • Tupe mo le taimi a o lei maua sou totogi
  • Lisi o numera e faafesootai ai lou aiga
  • Numera o le IRD (lafoga) i Niu Sila (pe a iai)
  • Numera o le tusitupe i Niu Sila ma le pepa tala tupe i le masini ATM (pe a iai)

Faamolemole ia faamautinoa o lou suafa ma lou aso fanau o loo tusi i au pepa malaga o le vaalele (plane tickets) ma au pepa o le inisiua o lou soifua mālōlōina, o loo tutusa lelei le sipelaga ma lou suafa i lou tusifolau.

Numera mo Fesootaiga

Tagata Asiasi a le Leipa: 0800 20 90 20

Vaega a le RSE i le Matagaluega o Leipa (Ofisa o Femalagaaiga a Niu Sila): 0508 55 88 55

Laina mo le Soifua Mālōlōina: 0800 611 116

Ofisa e Lagolagoina le Aumau i Niu Sila: 0800 776 948

Ofisa Faufautua mo Tagatānuu: 0800 367 222

Pulega o Iuni o Fefaatauaiga a Niu Sila: 0800 698 646

Faalavelave Faafuasei: Leoleo, Tineimu, Falemai: 111