Department of Labour logo for printing

Popular Links

Downloads

Polokalame mo te Recognised Seasonal Employer (RSE) policy

Fakamatalaaga o te galuega

Fakamatalaaga taua e autu mo tino galue i Niu Sila mai lalo o  te polokalame RSE (Recognised Seasonal Employer).

Talofa ki Niu Sila. A tau RSE visa e fakasaoloto ne ia a koe ke galue mo te Recognised Seasonal Employer tela ko ia ne tuku atu ne ia te avanoaga galue ke oko ki te taimi ko seai i ei te avanoaga tena io me ko fakaseai te avanoaga tena. A Niu Sila e isi ne ana tulafono e uiga mo ou saolotoga e pela me se tino galue mo mea kola e mafai ne koe o fai. E taua ke iloa ne koe a mea konei. 

A ou saolotoga manafai ko galue koe i Niu Sila

Konei e tusi atu mai i lalo a ou saolotoga e pela me se tino galue i loto i Niu Sila.

  • E tau o isi se feagaiga galue a koe tela e tusi ki lalo i se pepa kae kooti ne loto tasi koulua ki ei . A tou pule i te galuega e tau o isi sena kopi o te feagaiga tena. A te feagaiga i te galuega tena e fakaasi i ei a tou peofuga, tupe kati mo nisi fakanofoga aka o te galuega.
  • A tau feagaiga galue e fakamatala fakalei i ei a fakanofonofoga mo tulaga o mea e mafai o maua ne koe ko la e aofia i ei ko ou itula galue, aso maloolo mo ou aso  masaki. Tausi se kopi ma koe.
  • A  tou pule tau o  fakatoka se koga galue tela e saogalemu mo ou galue e aofia i ei ko fakaakoakoga, ko onoonoga ki galuega mo mea faigaluega.
  • A Niu Sila e isi se aofaki e kamata i ei a togi (minimum wage) kae e tapu e togi se tino i se togi e foliki tu ki te togi kamata tenei.
  • Te togi kamata (minimum wage) tenei e iloilo i tausaga takitasi. Te fakailoaga e uiga mo te togi kamata tenei e maua i te www.dol.govt.nz/er/pay tela e ia te Matagaluega o Leipa i te initaneti.

Ne a mea e tau o fai ne koe

  • E mafai fua ne koe o galue mo tau pule i te galuega tela e tusi i te RSE work visa .
  • E manakogina ke fakataunu ne koe a manakoga katoa ko la e tusi i loto i te feagaiga tela ko oti ne saina ne koulua mo tau pule.
  • E tau mo koe o fakaoti fakalei au galuega e pela loa mo te fakaakoako atuga a tau pule ki a koe.
  • Fakamaoni ki taimi galue, ke fakatuagagina foki koe i tau galuega kae taumafai ki te mea e mafai ne koe. Kafai e se pau tau taumafai mo te manakoga o tau galuega i lalo o tulafono, ka mafai o fakaoti koe mai tau galuega.
  • Galue fakamaoni kae onoono fakalei ki a koe eloa manafai e galue koe. Kafai e se malamalama koe i se mea, sa ma o sili ki tou takitaki. E seai se mea e fakamaa i si kae ko tou pule i te galuega e fakamoemoe me ka isi ne fesili mai i a koe kae koi fou koe i te galuega.
  • E tau mo koe o tiakina a Niu Sila manafai ko oti tau galuega io me mai mua e oti te malosi o tau RSE visa io me ko fakagata tau pemita. Kafai e nofo sala loa koe i Niu Sila, a koe ka fakafoki faka te malo kae ka fakatapu koe ma foki mai ki Niu Sila i se leva e lima tausaga.

Ne a mea e tau o fai ne tau pule

A tou pule i te galuega e tau o togi ne ia te afa o tou pasese vau ma i tou fenua ki Niu Sila nei.

Kafai koe se sitiseni e nofo tumau i Tuvalu io me ko Kiribati, a tou pule ka togi ne ia e afa o tou pasese i te vakalele mai i Fiji ki Niu Sila.

Tou pule RSE ka fakatoka ne ia a tou koga nofo i Niu Sila kae e ia koe a te tiute ki te togi o tou nofo.

A tino galue mai i tua o Niu Sila e tau o pau a olotou fakanofonofoga galue mo tino galue i loto i Niu Sila. Ka pau tou togi mo soo se tino Niu Sila tela e galue pena mo koe kae pau tena iloa i te galuega mo koe.

Ka matea ne koe me i te kau galue kola ne galue mua atu ia koe ka tai lasi atu olotou togi ki te kau foou. E tau o fanaka foki tou togi manafai ko apo koe i te galuega kae ko isi foki ne poto foou e tai lei atu kooti ne maua ne koe.

I lalo o fakanofonofoga Oloolo Malaga a Niu Sila a tou pule i te galuega e tau o:

  • se peofu malalo ne ia koe fakapau ki te tino tela e pau a oulua galuega e fai kae se tino tonu io me se tino nofomau o Niu Sila tela e pau oulua iloa i te galuega
  • onoono ke isi se polokalame e fakatasi atu koe ki ei ke iloa ne koe a te faiga o te galuega.
  • onoono ke lei te koga nofo o koe
  • toka o fesoasoani ki mea e manako koe ki ei ke iloa ne koe a fesoasoani valevale ko la e mafai o maua ne koe, ko komiuniti i ou tafa e mafai o fesoasoani ki a koe i mea tau te ola lei, i sitoa, tafaoga mo lotu i kogaakoga e nofo koe i ei
  • onoono ke isi se mea e faimalaga koe i ei ki tau galuega mo tou foki e pela foki mo pagike e avanoa i ou tafa.
  • fakatoka a mea faigaluega puipui e manakogina
  • fakatoka a mea e tau o isi i te koga galue (e pela mo fale foliki mo vai maa)
  • kae fakatoka foki ke mafai o fuli a pati (i te auala tau)

Kafai ko se oloolo lei a mea

  • Kafai e isi se mea e tai fakakinau koulua kiei mo tou pule e aofia foki i ei ko tou togi io me ko tulaga o koga galue, taumafai ke fakatoka fakavave a mea kona mo tou pule io me tautali koe i mea kona e tusi i loto i te feagaiga galue a koe.
  • Kafai e isi se fakalavelave fakamolemole faipati ki tou pule io me ko tou takitaki. Te fakalavelave e se mafai o fakasao manafai a tino e seiloa ne latou. Kafai a koe e se fiafia ki te ikuga, fesokotaki ki te Labour Inspector, io me ko te Compliance Officer.
  • Kafai e isi se fakalavelave e seki mafai o fakatoka, ka mafai o fakaoga ne feitu e lua konei a te fesoasoani tela ka galue i te va o kau konei e lua (mediation). E mafai o maua i fesoasoani mai i te Matagaluega o Leipa io me mai i tua atu. Kafai e se toka loa te fakalavelave tenei, a tino fakagalue mo latou kola e galue ka olo ki te Employment Relations Authority tela se foitino e isi sena malosi o fakatoka ne ia feitu penei ke fai sena faka’tau.
  • A Labour Inspectors mo Compliance Officers RSE mai i te Matagaluega o Leipa ka mafai ne latou o fesoasoani ke fakatoka a fakalavelave e feagai mo koe mo tou pule.
  • Kafai ko fakatea koe mai i tau galuega, a koe ko tapu ma nofo i loto i Niu Sila. Kafai ne isi se fakalavelave ko taia koe i tulafono o Niu Sila, ka mafai o fakaoti koe mai i tau galuega kae ka mafai o fakatagi atu ke tiakina ne koe a Niu Sila.

Aso maloolo, aso maloolo fakamanatu mo aso masaki

Aso maloolo

  • A tino galue se tumau ko la e galue i Niu Sila mo se leva e se katoa se tausaga e tasi, e tau o maua ne latou e valu pasene o te tupe maua i tausaga o tupe maloolo o te aofaki katoa o peofuga mai i mua e kati a lafoga. A nisi pule e aofia ne latou a togi o maloologa i tau peofuga i vaiaso takitasi kae ko nisi pule e togi atu ne latou manafai ko fakaoti tau galuega. Kafai e aofia i tou peofuga i vaiaso takitasi, e tau o lavea ne koe i tau pepa peofuga me e fakakese loa. A peofuga o maloologa e fakasino me ne peofuga tela la e tau o kati te lafoga mai i ei. E penei te fakatusa: kafai koe e masani o togi ki te $15.00 mo soose piini o apolo tela e fakafonu ne koe , kae ne fakafonu ne koe e 40 a piini i te otiiga o te vaiaso, a koe ka peofu atu e $600.00 mo te vaiaso tena. Kafai tou pule e togi atu foki ne ia a tou togi maloolo i vaiaso takitasi, a koe ka maua ne koe e $648. Te $48.00 fakaopoopo tena (tela ko te valu pasene o te $600.00) e tau o sae fakatea e pela me se togi i tausaga o maloologa i loto i te pepa peofu o koe.  

Aso Maloolo fakamanatu

  • A koe ka peofu faeloa mo aso maloolo fakamanatu ko la e fai i aso e masani o galue koe i ei moi fai ne seai se aso maloolo. A Niu Sila e 11 ana aso maloolo fakamanatu i te tausaga. A aso konei ko: Aso Kilisimasi (25 Tesema); Aso Boxing (26 Tesema); Tausaga Foou (1 Ianuali); 2 Ianuali; Aso Waitangi (6 Fepuali); Aso o te Maliu (te aso e kesekese i tausaga takitasi); aso o te Toe Tu (te aso e kesekese i tausaga takitasi); Aso o te ANZAC (25 Apelila); Aso Fanau o te Tupu (Aso Gafua muamua o Iuni); Aso o te Leipa (Te faa o Aso Gafua o Oketopa); mo te aso fakamanatu o Province takitasi i tausaga katoa (te aso e pule loa te fakai tela e galue koe i ei.)
  • E se manakogina koe ke galue i aso maloolo o Niu Sila vaganaa ne tusi i loto i tau feagaiga galue i a koe e tau o galue i aso kona. Kafai koe e galue i se aso maloolo, a koe ka peofu ki te taimi mo te afa mo te taimi ne galue i ei a koe. E se afaina i ei me ne togi koe i itula io me i piini. E fakatusa penei: kafai koe e peofu $15.00 i te itula, i te aso maloolo e tau koe o peofu ki te $22.50 i te itula tela ko te $15.00 x 1.5  io me ko te taimi mo te afa.
  • Kafai koe e galue i te aso maloolo tela e to ki te aso tela e masani koe o galue i ei, a tau pule e tau o tuku atu se aso e tasi e maloolo koe i ei fakamuli. Te aso tenei e fakaigoa ko te ‘Alternative Day’. Kafai ne seki fakaoga ne koe a ou alternative days konei manafai ko oti tau feagaiga, a tau pule e tau o togi atu ne ia a aso konei i te togi tela ko nofo i ei koe i te toe aso o tau galuega.
  • A koe mo tau pule ka mafai o lotomalie ke tauave ou aso maloolo ki se sua aso kae ke tusi te lotomaliega tenei ki se pepa mo fakamaoni. Te aso tenei ko fakamau ke fai iei tau maloolooga e tau se aso tela ne tau koe o galue iei.
  • Kafai e se galue koe i te aso maloolo tena kae se aso e masani galue saale i ei a koe, a tau pule e tau o togi atu ne ia a koe e pela me se aso galue masani.

Aso maloolo masaki mo aso maloolo manafai ko mate tou kaiga pili

  • Mai tua o te ono masina ne kamata galue koe i ei, ko maua ne koe e lima aso maloolo masaki kae tolu aso maloolo manafai ko mate tou kaiga pili. E mafai ne koe o fakatagi ki sou aso maloolo masaki manafai koe e masaki io me pakia kae e mafai ne koe o fakatagi ki se aso maloolo manafai ko mate tou kaiga pili kae koi galue koe i Niu Sila.

Ka mafai o manakogina koe ke fai sou pepa masaki mai i te tokita i loto o te tolu o aso tela ne masaki iei a koe kae ko tau pule e tau o togi ne ia a te fakamauaga o tau pepa masaki tenei.

  • I lalo o te tulafono RSE, e tau o isi ia koe, io me kooti ne fakataliagina, se inisualenisi fakapitoa mo masaki mo te leva o tou nofo i Niu Sila.

Taimi fakatautau

  • A koe mo tou pule e mafai o lotomalie ke fai se taimi fakatautau e tusa mo te 90 aso. Te lotomaliega tenei e tau o tu i loto i fakanofooga o tau galuega mai mua e kamata koe o galue. Kafai ko fakamaloolo koe mai i tau galuega i loto i te taimi fakatautau tenei, e se mafai ne koe o ave sau tagi e uiga mo te fakatea o koe. E se mafai foki ne koe o galue i se taimi fakatautau mo se pule loa e tokotasi i se taimi e silia mo te fakatasi.   

Fakamatalaaga taua

  • E tau mo koe o fakamau a aso mo itula galue o koe. Aasi au taimi galue mo tau pepa peofu e maua ne koe.
  • E manakogina ne koe sou napa galue mai i te Inland Revenue mo ou galue i Niu Sila. A tau pule ka mafai o fesoasoani atu ke maua ne koe te napa tenei, io me fesokotaki koe ki te Inland Revenue i te 0800 227 774 (e seai se togi i loto i Niu Sila).
  • A koe io me ko tau pule ka se mafai o fuli a fakanofoga o tau feagaiga galue kae se kiai se maliega fakatasi a koulua mo tau pule.
  • Kafai e isi ne au fesili e uiga mo te tulaga o tou nofo i konei io me ko fakanofonofoga o te polokalame Recognised Seasonal Employer Immigration, e mafai ne koe o telefoni ki te Immigration o Niu Sila i te 0508 55 88 55 io me fesokotaki koe ki te Labour Inspector, Compliance Officer io me ko te Relationship Manager.
  • Kafai ne usitai koe ki tulafono a te immigration io me ko tou pule kae koi nofo koe i Niu Sila, ka mafai ne koe o foki mai o galue i te RSE i te sua tausaga. E seai se fakatapulaaga ki taimi e mafai i ei koe o vau ki Niu Sila e pela me se tino galue i lalo o te polokalame RSE manafai e kami atu koe kae e toka koe o vau.

Ou fesokotakiga

Kafai e isi ne au fesili io me e isi ne fakalavelave e feagai mo koe kae koi galue koe i Niu Sila e mafai ne koe o fesokotaki ki te Labour Inspector, io me ko te Compliance Officer io me ko te Relationship Manager e pili atu. A ofisa konei ka fesoasoani atu kae ka avatu ki a koe te fesoasoani e manakogina io me ko fakamatalaaga e manakogina. E mafai ne koe o fesokotaki ki soo se ofisa i te 0800 20 90 20 (e seai se togi i loto i Niu Sila.)