Department of Labour logo for printing

Popular Links

Downloads

Polokalame mo te Recognised Seasonal Employer (RSE) policy

Fakamatalaaga

Fakamatalaaga taua e autu mo tino galue i Niu Sila mai lalo o te polokalame RSE (Recognised Seasonal Employer).

Talofa ki Niu Sila. A tau pemita galue e fakasaoloto ne ia a koe ke galue mo te Recognised Seasonal Employer tela ko ia ne tuku atu ne ia te avanoaga galue ke oko ki te taimi ko seai i ei te avanoaga tena io me ko fakaseai te avanoaga tena. A Niu Sila e isi ne ana tulafono e uiga mo ou saolotoga e pela me se tino galue mo mea kola e mafai ne koe o fai. E taua ke iloa ne koe a mea konei.

A ou saolotoga manafai ko galue koe i Niu Sila

Konei e tusi atu mai i lalo a ou saolotoga e pela me se tino galue i loto i Niu Sila.

  • E tau o isi se feagaiga galue a koe tela e tusi ki lalo i se pepa kae kooti ne loto tasi koulua ki ei. A tou pule i te galuega e tau o isi sena kopi o te feagaiga tena. A te feagaiga i te galuega tena e fakaasi i ei a tou peofuga, tupe kati mo nisi fakanofoga aka o te galuega.
  • A tau feagaiga galue e fakamatala fakalei i ei a fakanofonofoga mo tulaga o mea e mafai o maua ne koe ko la e aofia i ei ko ou itula galue, aso maloolo mo ou aso masaki. Tausi se kopi ma koe.
  • A  tou pule galue e tau o  fakatoka se koga galue tela e saogalemu mo ou galue e aofia i ei ko fakaakoakoga, ko onoonoga ki galuega mo mea faigaluega.
  • A Niu Sila e isi se aofaki e kamata i ei a togi kae e tapu e togi se tino mai i lalo o te aofaki tena. Te aofaki kamata tena e tusa mo te $12.75 i te itula.

Ne a mea e tau o fai ne koe

  • E mafai fua ne koe o galue mo tau pule i te galuega tela e tusi i tau visa/pemita galue.
  • E manakogina ke fakataunu ne koe a manakoga katoa ko la e tusi i loto i te feagaiga tela ko oti ne saina ne koulua mo tau pule.
  • E tau mo koe o fakaoti fakalei au galuega e pela loa mo te fakaakoako atuga a tau pule ki a koe.
  • Fakamaoni ki taimi galue, ke fakatuagagina foki koe i tau galuega kae taumafai ki te mea e mafai ne koe. Kafai e se lei au galuega ka mafai o fakaoti koe mai tau galuega.
  • Galue fakamaoni kae onoono fakalei ki a koe eloa manafai e galue koe. Kafai e se malamalama koe i se mea, sa ma o sili ki tou takitaki. E seai se mea e fakamaa i si kae ko tou pule i te galuega e fakamoemoe me ka isi ne fesili mai i a koe kae koi fou koe i te galuega.
  • E tau mo koe o tiakina a Niu Sila manafai ko oti tau galuega io me mai mua e oti te malosi o tau pemita RSE io me ko fakagata tau pemita. Kafai e nofo sala loa koe i Niu Sila, a koe ka fakafoki faka te malo kae ka fakatapu koe ma foki mai ki Niu Sila i se leva e lima tausaga.

Ne a mea e tau o fai ne tau pule

A tou pule i te galuega e tau o togi ne ia te afa o tou pasese vau ma i tou fenua ki Niu Sila nei.

Tou pule RSE ka fakatoka ne ia a tou koga nofo i Niu Sila kae e ia koe a te tiute ki te togi o tou nofo.

A tino galue mai i tua o Niu Sila e tau o pau a olotou fakanofonofoga galue mo tino galue i loto i Niu Sila. Ka pau tou togi mo soo se tino Niu Sila tela e galue pena mo koe kae pau tena iloa i te galuega mo koe.

I lalo o fakanofonofoga Oloolo Malaga a Niu Sila a tou pule i te galuega e tau o:

  • se peofu malalo ne ia koe fakapau ki te tino tela e pau a oulua galuega e fai kae se tino tonu io me se tino nofomau o Niu Sila tela e pau oulua iloa i te galuega.
  • onoono ke isi se polokalame e fakatasi atu koe ki ei ke iloa ne koe a te faiga o te galuega.
  • onoono ke lei te koga nofo o koe.
  • toka o fesoasoani ki mea e manako koe ki ei ke iloa ne koe a fesoasoani valevale ko la e mafai o maua ne koe, ko komiuniti i ou tafa e mafai o fesoasoani ki a koe i mea tau te ola lei, i sitoa, tafaoga mo lotu i kogaakoga e nofo koe i ei.
  • onoono ke isi se mea e faimalaga koe i ei ki tau galuega mo tou foki e pela foki mo pagike e avanoa i ou tafa.
  • fakatoka a mea faigaluega puipui e manakogina.
  • kae fakatoka foki ke mafai o fuli a pati (i te auala tau).

Kafai ko se oloolo lei a mea

  • Kafai e isi se mea e tai fakakinau koulua kiei mo tou pule e aofia foki i ei ko tou togi io me ko tulaga o koga galue, taumafai ke fakatoka fakavave a mea kona mo tou pule io me tautali koe i mea kona e tusi i loto i te feagaiga galue a koe.
  • Kafai e isi se fakalavelave fakamolemole faipati ki tou pule io me ko tou takitaki. Te fakalavelave e se mafai o fakasao manafai a tino e seiloa ne latou. Kafai a koe e se fiafia ki te ikuga, fesokotaki ki te Labour Inspector, io me ko te Compliance Officer.
  • A Labour Inspectors mo Compliance Officers RSE mai i te Matagaluega o Leipa ka mafai ne latou o fesoasoani ke fakatoka a fakalavelave e feagai mo koe mo tou pule.
  • Kafai ko fakatea koe mai i tau galuega, a koe ko tapu ma nofo i loto i Niu Sila. Kafai ne isi se fakalavelave ko taia koe i tulafono o Niu Sila, ka mafai o fakaoti koe mai i tau galuega kae ka mafai o fakatagi atu ke tiakina ne koe a Niu Sila.

Aso maloolo, aso maloolo fakamanatu mo aso masaki

Aso maloolo

  • A tino galue se tumau ko la e galue i Niu Sila mo se leva e se katoa se tausaga e tasi, e tau o maua ne latou e valu pasene o te tupe maua i tausaga o tupe maloolo o te aofaki katoa o peofuga mai i mua e kati a lafoga. A nisi pule e aofia ne latou a togi o maloologa i tau peofuga i vaiaso takitasi kae ko nisi pule e togi atu ne latou manafai ko fakaoti tau galuega. Kafai e aofia i tou peofuga i vaiaso takitasi, e tau o lavea ne koe i tau pepa peofuga me e fakakese loa. A peofuga o maloologa e fakasino me ne peofuga tela la e tau o kati te lafoga mai i ei. E penei te fakatusa: kafai koe e masani o togi ki te $15.00 mo soose piini o apolo tela e fakafonu ne koe , kae ne fakafonu ne koe e 40 a piini i te otiiga o te vaiaso, a koe ka peofu atu e $600.00 mo te vaiaso tena. Kafai tou pule e togi atu foki ne ia a tou togi maloolo i vaiaso takitasi, a koe ka maua ne koe e $648. Te $48.00 fakaopoopo tena (tela ko te valu pasene o te $600.00) e tau o sae fakatea e pela me se togi i tausaga o maloologa i loto i te pepa peofu o koe. 

Aso Maloolo fakamanatu

  • A koe ka peofu faeloa mo aso maloolo fakamanatu ko la e fai i aso e masani o galue koe i ei moi fai ne seai se aso maloolo. A Niu Sila e 11 ana aso maloolo fakamanatu i te tausaga. A aso konei ko: Aso Kilisimasi (25 Tesema); Aso Boxing (26 Tesema); Tausaga Foou (1 Ianuali); 2 Ianuali; Aso Waitangi (6 Fepuali); Aso o te Maliu (te aso e kesekese i tausaga takitasi); aso o te Toe Tu (te aso e kesekese i tausaga takitasi); Aso o te ANZAC (25 Apelila); Aso Fanau o te Tupu (Aso Gafua muamua o o Iuni); Aso o te Leipa (Te faa o Aso Gafua o Oketopa); mo te aso fakamanatu o Province takitasi i tausaga katoa (te aso e pule loa te fakai tela e galue koe i ei.)
  • E se manakogina koe ke galue i aso maloolo o Niu Sila vaganaa ne tusi i loto i tau feagaiga galue i a koe e tau o galue i aso kona. Kafai koe e galue i se aso maloolo, a koe ka peofu ki te taimi mo te afa mo te taimi ne galue i ei a koe. E se afaina i ei me ne togi koe i itula io me i piini. E fakatusa penei: kafai koe e peofu $12.75 i te itula, i te aso maloolo e tau koe o peofu ki te $19.15 i te itula tela ko te $12.75 x 1.5  io me ko te taimi mo te afa.
  • Kafai koe e galue i te aso maloolo tela e to ki te aso tela e masani koe o galue i ei, a tau pule e tau o tuku atu se aso e tasi e maloolo koe i ei fakamuli. Te aso tenei e fakaigoa ko te ‘Alternative Day’. Kafai ne seki fakaoga ne koe a ou alternative days konei manafai ko oti tau feagaiga, a tau pule e tau o togi atu ne ia a aso konei i te togi tela ko nofo i ei koe i te toe aso o tau galuega.
  • Kafai e se galue koe i te aso maloolo tena kae se aso e masani galue saale i ei a koe, a tau pule e tau o togi atu ne ia a koe e pela me se aso galue masani.

Aso maloolo masaki mo aso maloolo manafai ko mate tou kaiga pili

  • Mai tua o te ono masina ne kamata galue koe i ei, ko maua ne koe e lima aso maloolo masaki kae tolu aso maloolo manafai ko mate tou kaiga pili. E mafai ne koe o fakatagi ki sou aso maloolo masaki manafai koe e masaki io me pakia kae e mafai ne koe o fakatagi ki se aso maloolo manafai ko mate tou kaiga pili kae koi galue koe I Niu Sila.

Fakamatalaaga taua

  • E tau mo koe o fakamau a aso mo itula galue o koe. Aasi au taimi galue mo tau pepa peofu e maua ne koe.
  • E manakogina ne koe sou napa galue mai i te Inland Revenue mo ou galue i Niu Sila. A tau pule ka mafai o fesoasoani atu ke maua ne koe te napa tenei, io me fesokotaki koe ki te Inland Revenue i te 0800 227 774 (e seai se togi i loto i Niu Sila).
  • A koe io me ko tau pule ka se mafai o fuli a fakanofoga o tau feagaiga galue kae se kiai se maliega fakatasi a koulua mo tau pule.
  • Kafai e isi ne au fesili e uiga mo te tulaga o tou nofo i konei io me ko fakanofonofoga o te polokalame Recognised Seasonal Employer Immigration, e mafai ne koe o telefoni ki te Immigration o Niu Sila i te 0508 55 88 55 io me fesokotaki koe ki te Labour Inspector, Compliance Officer io me ko te Relationship Manager.
  • Kafai ne usitai koe ki tulafono a te immigration io me ko tou pule kae koi nofo koe i Niu Sila, ka mafai ne koe o foki mai o galue i te RSE i te sua tausaga. E seai se fakatapulaaga ki taimi e mafai i ei koe o vau ki Niu Sila e pela me se tino galue i lalo o te polokalame RSE manafai e kami atu koe kae e toka koe o vau.

Ou fesokotakiga

Kafai e isi ne au fesili io me e isi ne fakalavelave e feagai mo koe kae koi galue koe i Niu Sila e mafai ne koe o fesokotaki ki te Labour Inspector, io me ko te Compliance Officer io me ko te Relationship Manager e pili atu. A ofisa konei ka fesoasoani atu kae ka avatu ki a koe te fesoasoani e manakogina io me ko fakamatalaaga e manakogina. E mafai ne koe o fesokotaki ki soo se ofisa i te 0800 20 90 20 (e seai se togi i loto i Niu Sila.)